Arhiva

Stefanović na Ministarskom forumu „EU – Zapadni Balkan“ u Sarajevu

07.12.2015.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije rekao je da su ključna pitanja da li Evropa pravi razliku između migranata koji imaju pravo da zatraže azil u EU i onih koji na to nemaju pravo.
Stefanović na Ministarskom forumu „EU – Zapadni Balkan“ u Sarajevu
Stefanović na Ministarskom forumu „EU – Zapadni Balkan“ u Sarajevu
Stefanović na Ministarskom forumu „EU – Zapadni Balkan“ u Sarajevu

Ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović izjavio je na Ministarskom forumu „EU – Zapadni Balkan“ da Srbija ulaže maksimalne napore da sve migrante, kojih je od početka godine više od 600.000 iz čak 107 država, registruje, uzme im biometrijske podatke i omogući im efikasan pristup sistemu azila.

Precizirajući da je tokom ove godine u odnosu na prethodnu otkriveno 20 puta više iregularnih migranata, Stefanović je ukazao da, u poslednjih nekoliko nedelja, u Srbiju dnevno pristiže oko 4.000 izbeglica, što je dva do tri puta manje nego ranije.

„Dve trećine svih migranata koji su tokom ove godine prošli kroz Srbiju bili su muškarci, dok je maloletnih lica bilo oko 150.000. Najveći broj migranata je iz Sirije i Avganistana, ali gotovo svi oni ne žele da zatraže azil u Srbiji. U prilog tome govori i činjenica da je svega 15 njih čekalo zakonsku proceduru i dobilo azil u našoj zemlji“ objasnio je Stefanović.

Srpski ministar policije je rekao da su ključna pitanja da li Evropa pravi razliku između migranata koji imaju pravo da zatraže azil u EU i onih koji na to nemaju pravo.

„Šta radimo sa licima koja nemaju pravo da zatraže azil u EU. Da li ih zaustavljamo, jer ako nemaju pravo da zatraže azil onda se sistem efikasnog azila na njih ne može primeniti. Kako ih vraćamo i gde ih vraćamo, pošto neki od njih tvrde da su ugrtoženi i kako uspostavljamo tu vrstu kontrole“ upitao je Stefanović učesnike Ministarskog foruma „EU – Zapadni Balkan“.

Stefanović je istakao da Srbija ulože maksimalmne napore da sve migrante fotografiše, da im uzme otiske prstiju i pune biometrijske podatke.

„Jedno od pitanja je šta je sa bazama podataka sa kojima te podatke možemo da uporedimo. Mi sarađujemo sa Fronteksom, Evropolom i Interpolom, ali su nam potrebni brži odgovori na informacije da li lice koje skeniramo možemo da uporedimo sa bazama podataka u roku od nekoliko minuta“, rekao je Stefanović.

Srpski ministar policije je upozorio da napadi u Parizu i tragedija koja se tamo dogodila pokazuju da moramo biti spremni na još čvršću i bolju saradnju u suzbijanju šverca oružja, ljudi i presecanje terorističkih tokova koji na taj način mogu da nastanu.

Istakavši da je potrebno da se migranti registruju već u Grčkoj, kako bi potencijalni teroristi mogli na vreme da se izoluju, Stefanović je ukazao da je upravo razmena podataka, u smislu prevencije, važna, posebno kada je reč o ljudima koji kasnije mogu biti teroristička pretnja za Evropu.

Prema njegovim rečima jačanje kapaciteta policije u prepoznavanju i borbi protiv onih koji su učinioci najtežih krivičnih dela, ne samo potencijalnih terorista, već i osoba koje su u Siriji ili drugim državama počinila krivična dela protiv čovečnosti ili teške ratne zločine, a koji danas, krijući se u izbegličkim kolonama, pokušavaju da se infiltriraju u Evropu, od izuzetne je važnosti.

„Ukoliko bismo mogli da pratimo njihovo kretanje, utvrdimo u koje su zemlje otišli, naš rad bi bio daleko efikasniji“, naglasio je ministar Stefanović istakavši da akcenat, pre svega, mora biti stavljen na preventivni rad, kroz prikupljanje i razmenu podataka.