Arhiva

Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak

09.06.2017.

POLICIJA DANAS

Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak
Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak
Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak
Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak
Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak
Miodragović: Ne postoji jednostavan ronilački zadatak

Njihov posao je rizičan i opasan. Uprkos tome spremni su da u svakom trenutku obave  najteže intervencije, od pronalaska predmeta kojima su počinjena krivična dela, do pronalaska i vađenja tela utopljenika. Reč je naravno o pripadnicima ronilačke jedinice Žandarmerije.

Veroljub Miodragović, komandir ronilačkog voda kaže za Policiju danas da ne postoji jednostavan ronilački zadatak.

Kretanje ronioca u vodi, slikovito se, kako kaže, može opisati kao kretanje po ledu, sa 30 kilograma opreme, u situaciji kada vas nosi vetar, a oči su vam vezane tako da ne vidite kuda idete.

Govoreći o opasnostima koje nosi ova složena profesija, Miodragović ukazuje da ukoliko oprema, koju ronioci nose, zakaže smrt nastupa u roku od tri minuta.

“Reka nosi opasnosti i rizike po ronioca. Reke su uglavnom neprozirne, nema optičke vidljivost i  pretraga se radi po principu opipavanja. U ovakvim okolnostima ni lampe ne pomažu. Njihova upotreba može se uporediti sa dugim svetlima u magli”, objašnjava Miodragović i dodaje da rad dodatno otežava hladana voda, jake struje, zbog čega ronioci moraju da budu vezani užetom za čamac iz pratnje i opremljeni sofisticiranom opremom.

Jedan od najvećih izazova predstavlja niska temperatura vode i vazduha. Direktnim delovanjem, ronilac se rashlađuje, što dovodi do njegovog otežanog funkcionisanja, a u težim slučajevima i do hipotermije.

Voda 25 puta brže odvodi toplotu nego vazduh, i kod neadekvatne toplotne zaštite brzo dolazi do preteranog rashlađivanja organizma ronioca.

Najznačajnija karakteristika prilikom ronjenja pod ledom jeste niska temperatura vazduha, koja takođe utiče na funkcionisanje opreme, rashlađuje ronioca pred ronjenje i nakon izlaska iz vode, otežava rad površinske ekipe za podršku. To su asistenti, pomoćno osoblje i rukovodioci ronjenja. Takođe, dodatni problem mogu stvoriti i sneg, magla ili poledica, što otežava i aktivnosti oko realizacije zarona.

Ronioci u policijskom ronjenju do nedavno su komunicirali sa kolegama na površini signalima preko užeta, ali je situacija znatno poboljšana od kraja prošle godine, kada je ova jedinica dobila žičanu podvodnu komunikaciju.

“Kroz uže ide telefonski kabl tako da pripadnik jedinice koji se nalazi na površini u realnom vremenu komunicira sa roniocem što znatno olakšava posao. Ovaj vid komunikacije prvi put je korišćen u situaciji kada smo radili na slučaju potpljene barže u Smederevu i prilikom traganja za devojčicom iz Sente”, istakao je Miodragović.

Pripadnici ove jedinice rone u svim uslovima, u raznim vodama, i leti i zimi, nekada i ispod leda, kada je maksimalna temperature vode dva stepena, navodi naš sagovornik i dodaje da se u toj situaciji i u suvim ronilačkim odelima može izdržati pola sata, a potraga ponekada traje satima, pa i danima.

Prema njegovim rečima, pripadnici ove  jedinice, od 2003. godine kada je osnovana,  intenzivno su radili na različitim slučajevima.

“Potraga za utopljenicima svakako je najteža, ne samo tehnički već prvenstveno ljudski”, navodi Miodragović i ističe da je najgori susret sa rodbinom utopljenika koji su puni nade da će njihovi najmiliji biti živi izvučeni iz vode.

Kao jedan od najpotresnijih događaja Miodragović izdvaja traganje za telima 20 ljudi koji su autobusom sleteli na Žabaljskom mostu i potragu za trinaestoro bugraske dece koja su bila u autobusu koji je sleteo u Lim.

Miodragović objašnjava da jednica prestaje potragu kada se pretraži prostor, u kome je moguće naći telo, nakon čega je jasno da ono može da bude bilo gde.

“Ako ga ne pronađemo u prvih 300 metara ono može da bude kilometrima daleko. Ronilačka pretraga je spora, pipava, a protok vremena je najveći neprijatelj”, kaže komandir ronilačkog voda Žandarmerije.

Pripadnici ove elitne jedinice obučeni su za zadatke potrage za licima koja se vode kao nestala u vodi ili u neposrednoj blizini vode, ali i za predmetima za koje postoji sumnja da su predmet izvršenja krivičnih dela. Takođe, spremni su i za borbu protiv terorizma, upade na oteta plovila i rešavanje kriznih situacija, kao i za akcije spasavanja i pružanja stručne pomoći prilikom elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa.


Ronioci Žandarmerije kao deo elitnog sastava Žandarmerije smešteni su u Prvom ronilačkom centru na Novom Beogradu. To je namenski koncipiran, prilagođen i opremljen Centar sa punom logistikom za obuku ronilaca. Pripadnici ove jedinice su oslonac policije kada je reč o aktivnostima na rekama i jezerima u Srbiji.